** Izložba se produžuje do 2. 2. 2025. **
HDLU i MSU Zagreb predstavljaju retrospektivnu izložbu Picelj i prijatelji povodom 100-godišnjice rođenja Ivana Picelja (1924. - 2011.)
Hrvatsko društvo likovnih umjetnika i Muzej suvremene umjetnosti Zagreb pozivaju vas na otvorenje retrospektivne izložbe Picelj i prijatelji jednog od najistaknutijih hrvatskih umjetnika druge polovice 20. stoljeća, Ivana Picelja, koje će se održati u četvrtak, 19. rujna u 19:30 sati u MSU Zagreb. Prva sveobuhvatna retrospektiva Piceljevog stvaralaštva nakon smrti organizira se povodom stogodišnjice njegovog rođenja (1924. - 2011.), a autor izložbe je prof.dr.sc. Zvonko Maković. Retrospektiva ostaje otvorena do 17. studenog, a tijekom njenog trajanja bit će organiziran bogat i raznovrstan popratni filmski, edukativni i diskurzivni program te brojna stručna vodstva.
PROČITAJ VIŠE
** Izložba se produžuje do 24. 11. 2024. **
Izložba u sklopu ciklusa „Atelijer Kožarić – Laboratorij za oživljavanje“ i ciklusa „Okidači“
Izložba Marka Tadića kao dio programa Atelijera Kožarić „Laboratorij za oživljavanje“ ujedno ulazi u ciklus „Okidači“, u kojem umjetnici, aktivisti, zajednice ili udruge, svatko na svoj način, interpretiraju muzejske zbirke.
Poveznice između Marka Tadića i Ivana Kožarića su dubinske. Vlastiti rad Marko Tadić, slično kao i Ivan Kožarić, percipira kao veliku apstraktnu arhivu koja o sebi ponajviše govori cjelinom. Uz to, kod Ivana Kožarića ističe i druge komponente koje su mu kao umjetniku mnogo značile, a to je preklapanje životnog i izlagačkog prostora, kao i tretiranje cijeloga spektra materijalnih objekata kao umjetničkog alata. Ipak, ono što ih kao umjetnike najviše povezuje jest neprekidni poriv za istraživanjem svijeta oko sebe kroz igru.
PROČITAJ VIŠE
Propaganda se često predstavlja kao relikt totalitarne prošlosti. Danas se taj termin koristi samo u kontekstu totalitarnih diktatura poput onih Vladimira Putina ili Kim Jong-Una. Međutim, kao što pokazuje projekt Propagandna stanica, demokracija se nije oslobodila propagande.
PROČITAJ VIŠE
U četvrtoj godini održavanja projekta Mogućnosti predstavljamo izložbu Svaka obična radnja tamo je neobična slikarice Marte Katavić. Projekt Mogućnosti je pokrenula kustosica MSU-a Leila Topić u suradnji sa zagrebačkom Akademijom likovnih umjetnosti, kako bi se ojačala razmjena znanja i nastanak novih odnosa između kustosa, umjetnika i publike te mladim umjetnicima olakšao ostanak u profesionalnom polju. Članovi ovogodišnje radne grupe, koja je deliberativnim razgovorima i diskusijama odlučivala o izboru umjetnika, su Ivan Slipčević, Josip Zanki i Vlasta Žanić, profesori s Akademije likovnih umjetnosti, nezavisna kustosica mlađeg naraštaja Renata Šparada te kustosica MSU-a i autorica koncepta Leila Topić.
PROČITAJ VIŠE
*preuzeta i posvojena izjava
Napeti odnosi Umjetnika i Umjetničkoga sustava kao nužnog preduvjeta njegova postojanja, na svakoj se novoj izložbi Gorana Trbuljaka aktualiziraju iznova, s jedinom razlikom što se u posljednjem slučaju to više ne odnosi na neke institucije, koje bi mogle biti i neke druge, nego je sada riječ samo o jednoj – Muzeju suvremene umjetnosti.
PROČITAJ VIŠE
Stotu godišnjicu rođenja Aleksandra Srneca (Zagreb, 1924. – 2010.) i 70 godina od osnivanja MSU-a, obilježavamo izložbom ključnih Srnecovih djela iz zbirki Muzeja suvremene umjetnosti, znanstveno-stručnim skupom i brojnim edukativnim aktivnostima. Izložba obuhvaća većinu radova koje čuvamo u zbirkama Muzeja, a čija brojnost i kvaliteta svjedoče o kontinuiranom praćenju i pravovremenom prepoznavanju vrijednosti njegovog raznorodnog umjetničkog opusa.
PROČITAJ VIŠE
Na izložbi Uzajamna prisutnost prvi puta izlažemo radove umjetnika iz Zbirke marginalne umjetnosti MSU-a zajedno s radovima umjetnika s intelektualnim poteškoćama koji djeluju u okviru inkluzivne galerije Art & CeRZe, Centra za rehabilitaciju Zagreb. Iako u nas još nije u potpunosti društveno prihvaćeno izlagati umjetnike koji nemaju formalno likovno obrazovanje, a da ne govorimo o prezentaciji umjetnika koji su korisnici Centra za rehabilitaciju, unutar konvencionalnog izlagačkog prostora, ovom izložbom želimo pokazati da umjetnost oduvijek pomiče granice, kako u percipiranju umjetničkog djela, tako i u prihvaćanju različitosti.
PROČITAJ VIŠE
Izložba Izbliza omogućuje pristup modernoj i suvremenoj baštini iz novoga kuta i nudi pogled „iza scene“, pokazujući procese istraživanja, zaštite i konzervatorsko-restauratorskih zahvata na odabranim djelima iz fundusa Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu (MSU), Moderne galerije u Ljubljani (MG+MSUM), Galerije Božidar Jakac u Kostanjevici na Krki i Ateljea Vasko Lipovac u Splitu.
PROČITAJ VIŠE
Umjetnička praksa Teute Gatolin istražuje teme brige, ekološke održivosti, tehnologije i industrijskog naslijeđa, pri čemu integrira različite medije – od tradicionalne „ručne“ izrade objekata šivanjem, do vještog korištenja umjetne inteligencije u svrhu ispitivanja odnosa „ljudskog“ i „artificijelnog“. Predstavljena djela procesualnog su karaktera, a jedinstveni likovni jezik umjetnica mlađe generacije stvara polazeći od konteksta koji preuzima iz suvremenih kritičkih teorija, oblikujući ih u složene vizualne i zvučne narative.
PROČITAJ VIŠE
U petak, 17. svibnja, u Parco Arte Vivente (PAV) u Torinu otvara se izložba Marka Tadića „Heliopolis“, prema kustoskoj koncepciji Marca Scotinija. Izložba „Heliopolis“ je posebno osmišljena za PAV i uspostavlja dijalog između radova Marka Tadića i Vjenceslava Richtera, koji su nastali kao rezultat višegodišnjeg umjetničkog istraživanja. Ovim izložbenim projektom, Marko Tadić ponovno iščitava povijest jugoslavenskog socijalističkog modernizma, uspoređujući je s praksama velikih autora koji su djelovali krajem 1950-ih u Hrvatskoj, koristeći metodologiju koja nastoji „natjerati Povijest da započne onime što je Povijest odbacila“ – riječima Waltera Benjamina, koji citira Goncourta.
PROČITAJ VIŠE